Zastupnici su u četvrtak, 21.11.2013.g. sa 46 glasova za i 29 glasova protiv prihvatili Zakon o povratku štete osobama koje su izbrisane iz registra stalnog boravka (zakon o shemi odšteta za izbrisane).
Prema tom zakonu, na odštetu neće imati pravo svi, već samo izbrisati sa uređenim statusom u Sloveniji (s dozvolom za stalno boravište ili slovenskim državljanstvom) i oni koji su dozvolu za stalno boravište i državljanstvo zatražili pred prihvaćanjem zakona namijenjenog uređivanju statusa izbrisanih 2010. godine ( ZUSDDD-B) ali ga nisu dobili (bili su odbijeni), a prema obnovljenom zakonu iz godine 2010. ga više nisu tražili.
Na odštetu prema tom zakonu nemaju pravo oni izbrisani koji po brisanju svog statusa u Sloveniji status nisu više uređivali (nisu uložili molbu za stalno boravište) i oni koji su molbu za izdavanje stalnog boravišta podnijeli prema zadnjem važećem zakonodavstvu iz 2010. godine i bili odbijeni. S obzirom na taj zakon, do odštete nemaju pravo ni djeca i rodbina izbrisanih koji su preminuli.
Vlada je mišljenja da su izbrisani samo sa uređivanjem statusa pokazali interes odnosno želju za daljnjim boravkom u Sloveniji. Prema navodima Ministarstva za unutrašnje poslove će na odštetu imati pravu oko 12.000 od ukupno 25.671 izbrisanih.
Visina odštete o kojima će odlučivati administrativne jedinice u upravnim postupcima će se računati za vrijeme izbrisa sve do ponovnog uređenja statusa (dozvola za stalno boravište ili pridobivanje slovenskog državljanstva u visini od 50 eur za svaki puni mjesec. Pojedinci se mogu odlučiti i za ostvarivanje prava na odštetu putem sudskog postupka. U sudskom postupku će pojedinac morati dokazati nastalu štetu zbog koje bi odšteta trebala biti viša od one koja mu pripada tj. koja je određena upravnim postupkom. Ukupna odšteta može biti najviše tri puta viša od odštete određene upravnim postupkom. Za lakše razumijevanje navodimo primjer: nekome tko je bio izbrisan 5 godina (tko je poslije pet godina dobio dozvolu za stalno boravište ili mu je dodijeljeno slovensko državljanstvo) bi pripadao paušalni iznos od 3.000 eur u upravnom postupku; ukoliko se ta osoba odluči za ostvarenje svog prava kroz sudski postupak, visina najviše moguće ukupne odštete je već unaprijed ograničena na iznos od 9.000 eur.
Pored novčane odštete zakon spominje i druge oblike “pravne zadovoljštine” za izbrisane: plaćanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, uključivanje u programe socijalne zaštite, olakšice pri ostvarivanju prava iz javnih sredstava, jednak tretman pri rješavanju stambenog pitanja, dostup do državnih stipendija i sustava obrazovanja.
Zakon bi trebao stupiti na snagu šest mjeseci po objavi u “Uradnem listu”, tj. negdje u svibnju 2014. Izbrisani do tada još ne mogu uložiti zahtjev za odštetu.