Zastupnici su u četvrtak, 21.11.2013.g. sa 46 glasova za i 29 glasova protiv prihvatili Zakon o povratku štete osobama koje su izbrisane iz registra stalnog boravka (zakon o shemi odšteta za izbrisane).

Prema tom zakonu, na odštetu neće imati pravo svi, već samo izbrisati sa uređenim statusom u Sloveniji (s dozvolom za stalno boravište ili slovenskim državljanstvom) i oni koji su dozvolu za stalno boravište i državljanstvo zatražili pred prihvaćanjem zakona namijenjenog uređivanju statusa izbrisanih 2010. godine ( ZUSDDD-B) ali ga nisu dobili (bili su odbijeni), a prema obnovljenom zakonu iz godine 2010. ga više nisu tražili.

Na odštetu prema tom zakonu nemaju pravo oni izbrisani koji po brisanju svog statusa u Sloveniji status nisu više uređivali (nisu uložili molbu za stalno boravište) i oni koji su molbu za izdavanje stalnog boravišta podnijeli prema zadnjem važećem zakonodavstvu iz 2010. godine i bili odbijeni. S obzirom na taj zakon, do odštete nemaju pravo ni djeca i rodbina izbrisanih koji su preminuli.

Vlada je mišljenja da su izbrisani samo sa uređivanjem statusa pokazali interes odnosno želju za daljnjim boravkom u Sloveniji. Prema navodima Ministarstva za unutrašnje poslove će na odštetu imati pravu oko 12.000 od ukupno 25.671 izbrisanih.

Visina odštete o kojima će odlučivati administrativne jedinice u upravnim postupcima će se računati za vrijeme izbrisa sve do ponovnog uređenja statusa (dozvola za stalno boravište ili pridobivanje slovenskog državljanstva u visini od 50 eur za svaki puni mjesec. Pojedinci se mogu odlučiti i za ostvarivanje prava na odštetu putem sudskog postupka. U sudskom postupku će pojedinac morati dokazati nastalu štetu zbog koje bi odšteta trebala biti viša od one koja mu pripada tj. koja je određena upravnim postupkom. Ukupna odšteta može biti najviše tri puta viša od odštete određene upravnim postupkom. Za lakše razumijevanje navodimo primjer: nekome tko je bio izbrisan 5 godina (tko je poslije pet godina dobio dozvolu za stalno boravište ili mu je dodijeljeno slovensko državljanstvo) bi pripadao paušalni iznos od 3.000 eur u upravnom postupku; ukoliko se ta osoba odluči za ostvarenje svog prava kroz sudski postupak, visina najviše moguće ukupne odštete je već unaprijed ograničena na iznos od 9.000 eur.

Pored novčane odštete zakon spominje i druge oblike “pravne zadovoljštine” za izbrisane: plaćanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, uključivanje u programe socijalne zaštite, olakšice pri ostvarivanju prava iz javnih sredstava, jednak tretman pri rješavanju stambenog pitanja, dostup do državnih stipendija i sustava obrazovanja.

Zakon bi trebao stupiti na snagu šest mjeseci po objavi u “Uradnem listu”, tj. negdje u svibnju 2014. Izbrisani do tada još ne mogu uložiti zahtjev za odštetu.

U pilotnoj presudi u predmetu Kurić i drugi protiv Slovenije 26.6.2012. Evropski sud za ljudska prava je naložio državi Sloveniji da u roku od godinu dana pripremi poseban mehanizam za priznavanje odštete izbrisanim stanovnicima.

Vlada Republike Slovenije je zamolila Evropski sud za ljudska prava za produžetak roka za pripremu odštetne sheme za jednu godinu – dakle do 26. 6. 2014. Sud je odgovorio Vladi da nije nadležan za produžetak rokova koje su zapisane u njegovim presudama, i uputio je da takvu molbu pošalje na Odbor ministara pri Savetu Evrope, koji je nadležan za nadzor nad izvršavanjem presuda. Rok tako ostaje 26. 6. 2013. 

U zadnje vrijeme nam se obratilo puno ljudi sa pitanjima u vezi uređivanja pravnog statusa izbrisanih u Sloveniji i prava do odštete, zato ovdje još jedanput objavljujemo odgovore na često postavljana pitanja.

Uređivanje statusa

Trenutno nema pravnog sredstva za uređenje statusa izbrisanih u Sloveniji, jer je zadnji važeći zakon (ZUSDDD-B) prestao vrijediti 24. 7. 2013. To znači da su svi izbrisani imali mogućnost uložiti molbu za izdavanje dozvole za stalni boravak samo do 24.7.2013. Oni koji su taj rok propustili sada nemaju mogućnost uređivanja dozvole za stalni boravak na podlozi posebnog zakona za izbrisane (ZUSDDD-B). Trenutno postoje samo pravne mogućnosti prema Zakonu o strancima, odnosno pod jednakim uvjetima koji vrijede za sve strance, pri čemu treba prvo urediti dozvolu za privremeni boravak, a tek potom (u slučaju ispunjavanja uvjeta) je moguće urediti dozvolu za stalni boravak.

Što se događa ukoliko izbrisani molbu na podlozi ZUSDDD-B ulože usprkos isteku roka:
Nekolicina nas je obavijestila da su molbu uložili po 24. 7. 2013. (po isteku roka), upravne jedinice su molbu zaprimile, strankama izdale naloge za plaćanje upravne takse, koja u tom postupku iznosi oko 95 eur, istovremeno stranke obavijestile da se njihove molbe neće obrađivati jer su uložene po isteku spomenutog roka. Izbrisanim zato savjetujemo da molbe na podlozi ZUSDDD-B ne podnose.

Odštete

Dana 21. 11. 2013. je potvrđen Zakon o vraćanju štete osobama koje su izbrisane iz registra stalnog stanovništva (ZPŠOIRSP), međutim, on se počeo koristiti tek 18. 6. 2014. To znači da do 18. 6. 2014 izbrisani, koji prema tom zakonu imaju pravo do odštete, ne mogu uložiti zahtjev za odštetu.

Od 18. 6. 2014. do 18. 6. 2017. (zakon određuje rok od 3 godine) izbrisani koji na podlozi tog zakona imaju pravo na odštetu, mogu na upravnim jedinicama uložiti zahtjev za odštetu. Izbrisani, koji na dan 18. 6. 2014. imaju uložen zahtjev za izdavanje stalnog bivanja ili za prijem u slovensko državljanstvo, a njihovi zahtjevi rješeni tek po 18.6.2014. moći će odštetu zamoliti u roku od tri godine po pridobivanju dozvole za stalni boravak odnosno državljanstva.

Po tom zakonu do odštete nemaju pravo svi izbrisani, već samo oni sa uređenim statusom u Sloveniji (s dozvolom za stalni boravak ili državljanstvom) i oni koji su za dozvolu za stalni boravak ili državljanstvo zamolili po brisanju i pred prihvaćanjem zakona namijenjenom uređivanju statusa izbrisanih godine 2010. (ZUSDDD-B), ali je nisu dobili (njihova molba je bila odbijena, odbačena ili postupak zaustavljen), a po obnovljenom zakonodavstvu iz godine 2010. je nisu zahtjevali.

To znači da osoba koja je molbu za stalni boravak već uložila i bila odbijena, a onda je prema zadnjem važećem zakonu ZUSDDD-B molbu uložila još jedanput i bila opet odbijena, nema pravo do odštete. Istovremeno zakon za tu grupu koja ima pravo na odštetu postavlja dodatni uvjet – ispuniti moraju uvjet stvarnog života u Republici Sloveniji u periodu od izbrisa do pravomoćnosti odluke o odbijanju, odbacivanju, odnosno odluke o zaustavljanju postupka. Ta grupa koja ima pravo na odštetu će morati dokazati da su u Sloveniji zaista živjeli, slično kako je to bilo potrebno dokazati u postupcima uređivanja statusa prema ZUSDDD-B (što se u praksi pokazalo za vrlo problematično).

Do odštete, dakle prema tom zakonu neće imati pravo oni izbrisani, koji po brisanju svoj status u Sloveniji nisu uređivali (nisu uložili molbu za stalni boravak ili državljanstvo) i oni koji su molbu za izdavanje dozvole za stalni boravak uložili prema zadnjem važećem zakonu (ZUSDDD-B) iz 2010. godine i bili odbijeni. Isto tako prema tom zakonu djeca ili rodbina izbrisanih nemaju pravo na odštete preminulih izbrisanih.

Sljedeće informacije su relevantne prije svega izbrisanima koji primaju socijalnu pomoć i dobili su odluku o odšteti:

Prema zakonu općenito, odštete se uvažavaju prilikom izračuna socijalne pomoći, međutim, odšteta priznata zaradi izbrisa se iz tog općeg pravila izuzima, što određuje član 18. Zakona o vraćanju štete osobama koje su izbrisane iz registra stalnog boravišta. Svim izbrisanim koji su primatelji socijalne pomoći, savjetujemo da, kada Centru za socijalan rad priopće primitak odštete, zaposlenike izričito upozore da se ta odšteta po 18. članu spomenutog zakona ne smije obračunavati prilikom izračuna socijalne pomoći (to znači da se zbog primljene odštete socijalna pomoć ne smije umanjiti). Savjetujemo da na molbu za socijalnu pomoć izbrisani napišu sljedeću rečenicu:

»Ta odšteta se po 18. članu Zakona o isplati štete izbrisanim, ne računa u dohodak koji se uvažava pri ostvarivanju prava iz javnih sredstava«

odnosno:

»Ta odškodnina se po 18. členu Zakona o povračilu škode izbrisanim ne šteje v dohodek, ki se upošteva pri uveljavljanju pravic iz javnih sredstev.«

U slučaju da Centar za socijalni rad izbrisanima koji su prijemnici socijalne pomoći i primili su odštetu, tu istu uvaži prilikom izračuna socijalne pomoći što posljedično snižava iznos socijalne pomoći, potrebno se pritužiti i pozvati na 18. član spomenutog zakona. Takva praksa bi bila nezakonita.

Pritužbu je moguće izbjeći tako da primatelj socijalne pomoći kojima je isplaćena odšteta sami upozore na tu zakonsku olakšicu.

Paušalan iznos odštete – 50 EUR za svaki mjesec izbrisa – je određen zakonom i upravne jedinice mogu priznati samo taj iznos. Kada podnesete zahtjev za odštetu na upravno jedinicu i primite odluku o iznosu izračunane odštete, savjetujemo vam, da se na tu odluku ne žalite, jer bi na taj način samo produžili postupak , a iznos dodeljene odštete se ne bi promjenio, odnosno povisio.

Žalba se preporučuje u slučaju, da su vam obračunali pogrešan broj mjeseci koliko ste bili izbrisani ili su iznos odštete izračunali pogrešno, ili ako vam je zahtjev za odštetu odbijen uprkos činjenici, da vam po zakonu odšteta pripada.

Kao što smo već obavještavali, zakon pored upravnog postupka dozvoljava i sudski postupak – to znači da sa tužbom na sudu u Sloveniji može svaki korisnik tražiti veću odštetu nego što ju je dobio u upravnom postupku (imajući u vidu, da je maksimalni iznos već unaprijed određen). Međutim, u ovom slučaju se radi o posebnom parničnom postupku, i to onda nije nastavak upravnog postupka na upravnoj jedinici (preko žalbe) – već na sudu treba pokrenuti parnicu.

U postupku pred sudom se ne radi više o paušalnoj odšteti, za koju je važnan samo broj mjeseci koliko ste bili izbrisani, već se tu radi o pravdnom postupku u skladu sa općim pravilima prava o odštetama, dakle to što vi tvrdite pred sudom morate i dokazati nekim dokazima.

Predlažemo da prvo podnesete zahtjev za odštetu na upravnu jedinicu, jer se na taj način ne odričete prava na to, da kasnije, po potrebi uložite i sudsku parnicu.

Za podnošenja tužbe je još uvijek prilično dosta vremena – sve do 18. 06. 2017, stoga preporučujemo da sa ulaganjem tužbi još pričekate. Naime, na Ustavni sud Republike Slovenije je bio podnesen zahtjev za procjenu ustavnosti trenutačnog zakona o odšteti za izbris, a i na Evropski sud za ljudska prava u prošloj godini su također bile uložene parnice u vezi sa time. Ako se međutim ništa ne promijeni, svaki pojedinac će i dalje imati mogućnost da podnese tužbu na sudu u Sloveniji, sa kojom će moći da zahtijeva do dva puta višu naknadu, od one koja je izračunata paušalno.

Prilikom podnošenja parnice na sudu treba biti svjestan, da sudski troškovi ukoliko izgubite, mogu biti prilično visoki (nekoliko hiljada eura). U slučaju, da sa tužbom uspjete samo djelomično, dio pravnih troškova moraćete sami da pokrijete (npr. ako vam sud prizna jednu trećinu onoga što tražite, moraćete dvije trećine troškova snositi sami).

Izbrisani koji još nisu uredili statusa u Republici Sloveniji (nisu uložili molbu za dozvolu za stalni boravak na osnovi Zakona o uređivanju statusa – ZUSDDD) imaju samo još dva tjedna vremena – 24. 7. 2013. ističe rok za predaju molbi.

Molbu za izdavanje dozvole za stalni boravak na osnovi Zakona o uređivanju statusa možete uložiti u nadležnoj upravnoj jedinici. Nadležna upravna jedinica je ona na čijem području sada živite, a ako trenutno živite izvan Slovenije, u tom slučaju molbu podnosite na upravnoj jedinici mjesta u kojem namjeravate živjeti ako dobijete dozvolu za stalni boravak. Potrebno je platiti upravnu taksu koja trenutno iznosi 96 EUR. Molbu predate na propisanom obrascu, a potrebna je i dodatna dokumentacija – informacije su u rubrici „Pravna pomoć“. Više informacija o uvjetima za izdavanje dozvole za stalni boravak koje izbrisani moraju ispuniti sadrži brošura Ministarstva unutarnjih poslova.

Do 1. 1. 2013 (izvor: MUP) na upravnim jedinicama Republike Slovenije evidentirano  je ukupno 368 molbi za izdavanje dozvole za stalni boravak po ZUSDDD-B. Izdana je bila 101 dozvola za stalni boravak. Ukupan broj odbijenih i odbačenih molbi te prekinutih postupka je 125. O 142 molbe još nije bilo odlučeno.

Vlada se je upoznala sa zaključnim izvještajem radne grupe, koja je bila ustanovljena u svrhu razmatranja položaja izbrisanih stanovnika, a potom i konstatirala da je skupina završila s radom, što drugim riječima znači da je ukinuta. Radna grupa, u kojoj su bili predstavnici raznih resora, bila je formirana 2010. godine nakon što su bili prihvaćeni zakonski amandmani u svrhu uređenja statusa izbrisanih (amandmani na Zakon o uređenju statusa državljana drugih država nasljednica SFRJ u Republici Sloveniji). Zadaća komisije bila je da prouči koja prava pripadaju izbrisanim na osnovi ponovno dobivenog statusa.

Radni rezultati grupe su skromni, jer je skupina pripremila samo sažetak postojećih zakonskih propisa te konstatirala opće poznate činjenice, na primjer koja prava pripadaju izbrisanima na osnovi važećih zakona, nakon što im uspije dobiti dozvolu za stalni boravak. Nije međutim predložila nikakve daljnje mjere, koje bi trebalo donijeti kako bi se mogle popraviti posljedice kršenja prava izbrisanih.

Osobito je zabrinjavajuće područje stambene problematike. Izbrisani naime čak i nakon što dobiju dozvolu za stalni boravak ne mogu predati molbu za iznajmljivanje stana pod uvjetima neprofitne najamnine, jer Stambeni zakon još uvijek kao jedan od odlučujućih kriterija zahtjeva državljanstvo Republike Slovenije. Taj uvjet nije suglasan sa Direktivom Savjeta EU 2003/109/ES o statusu državljana trećih država, koji su već duže vremena rezidenti u nekoj od država EU. Direktiva naime propisuje da moraju imati stalni rezidenti države članice jednaki pristup do stanova kao i njeni državljani.

Vlada RS je 28. 3. 2012 odgovorila na zaključak Komisije za peticije, ljudska prava i jednake mogućnosti, s kojom ju je Komisija pozvala da prouči prijedloge Amnesty International Slovenije, Mirovnog instituta i Društva izbrisanih stanovnika Slovenije za donošenje mjera, koje su potrebne za popravak posljedica kršenja prava izbrisanih. Iz odgovora Vlade proizlazi da se o većini prijedloga uopće nije izjasnila, nego je samo sažela stanje zakonodavstva na tom području i opisala tijek njegovog provođenja.

Stavba Vlade RS | Vir: www.vlada.si

Između vladinih odgovora je još najkonkretniji onaj, koji se odnosi na prijedlog da se za potrebe cjelovite istrage izbrisa formira posebna istražna komisija, koja bi proučila sve činjenice povezane s brisanjem i ulogu pojedinih aktera pri njegovom provođenju. Vlada je navela da se je o tom činu u svojim presudama već izjasnio Ustavni sud RS  te da zbog toga daljnja istraga nije potrebna. Cijeli odgovor vlade možete pročitati ovdje.