Mirovni institut i Amnesty international Slovenija pozivaju Vas na kratku prezentaciju o izbrisu, u utorak 25.2.2014 u 19 časova u Centru kulture Španski borci, u galeriji na 1. spratu.

Pre predstave 25.671 Prešernovog pozorišta Kranj, koja će se održati u utorak 25. feburara 2014, u 20 časova u Centru kulture Španski borci, Amnesty International Slovenije i Mirovni institut će u saradnji sa izbrisanima održati kratku prezentaciju od pola sata o brisanju, za sve koji možda još nisu upoznati sa detaljima brisanja ili samo žele odgovore na ona pitanja, koja slovenačka politika izbegava.

Filozofski fakultet poziva na simpozij u okviru tjedna izbrisanih koji će se održati u četvrtak, 27.2.2014 u 10. sati u Modroj sobi (5. kat) Filozofskog fakulteta UL.

Prava djece bi trebale štiti brojne međunarodne konvencije, dobrobit djece trebale bi štititi kako nacionalne tako i lokalne institucije, a predstavnici vlasti u svojim političkim programima obećavaju posebne mjere u korist djece. Brisanjem iz registra stalnog boravka Slovenije, mnogo je djece izgubilo prava – kako izbrisane djece tako i djece izbrisanih roditelja. Od izbrisa nadalje nije ni jedna od institucija na državnoj i/ili europskoj razini pokušala na javan, kolektivan način zaštititi prava djece, pogođene brisanjem. Izbrisana djeca i djeca izbrisanih uvijek su ostajala nevidljiva i nečujna. Iako je od brisanja prošlo već 22 godine i za to vrijeme već su odrasli, bitno je javno progovoriti o njihovom iskustvu.

Kako bi nešto naučili iz njihovih svjedočenja, treba nam kolektivna refleksija. Kako bi što bolje razumjeli posljedice izbrisa i spriječili slične situacije, trebamo kontinuirano istraživanje, javne diskusije i smislene mjere na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

10.00 – 10.45 dr. Stuart Aitken (Sveučilište u San Diegu): Okovani v prostoru: prava i pokret mladih ljudi/ Locked-in-Place: Young People’s Rights and Mobilities
10.45 – 11.45 svjedočenja izbrisane djece i djece izbrisanih, moderira dr. Uršula Lipovec Čebron (Filozofski fakultet)
11.45 – 12.00 pauza za kavu
12.00 – 12.30 Sara Pistotnik (SC Rog, Filozofski fakultet): Djeca izbrisa – nekoliko polazišta
12.30 – 14.00 okrogli stol Posljedice izbrisa za djecu: iskustva i pravni aspekti, Blaž Kovač (Amnesty International), Katarina Vučko (Mirovni inštitut), Ana Živanović (Filozofski fakultet), pozvani su i predstavnici Zajednice centara za socijalni rad i Direktorata za obitelj Minisatrstva za rad, obitelj i socijalna pitanja; moderira dr. Jelka Zorn (Fakultet za socijalni rad).

Tokom tradicionalnog Tjedna izbrisanih u okviru kojeg svake godine obilježavamo godišnjicu brisanja stanovnika iz registra stalnog stanovništva (26. 2.) će biti i u 2012. godini organizirani različiti javni događaji. Organiziraju ih sami izbrisani te nevladine organizacije za ljudska prava. S tim se želi osvjestiti javnost te upozoriti na neophodno uklanjanje nepravde koju je prouzrokovalo brisanje.

Tjedan izbrisanih 2007, Okrugli stol | Fotografija: Darij Zadnikar

Program Tjedna izbrisanih će biti objavljen i na ovom informacijsko-dokumentacijskom portalu.

Pogledajte neke od događaja koji su bili organizirani u okviru Tjedna izbrisanih prijašnjih godina.

Konferencija za novinare
4. jul 2011, knjižnica Mirovnega inštituta, Ljubljana

Knjigu pod naslovom »Ispovijesti izbrisanih stanovnika« objavila je izdavačka kuća Sanje, a uredile su je Uršula Lipovec Čebron i Jelka Zorn. Sastavljena je od 27 ispovijesti koje su izbrisani napisali zajedno sa studenticama i studentima Fakulteta za socijalni rad i Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Ispovijesti govore o hrabrosti, inovativnosti, strategijama preživljavanja i o nadi te otkrivaju nove i manje poznate perspektive doživljavanja brisanja i njegovih posljedica.

Fotografija: Borut Krajnc

Razlog za odlazak izbrisanih u Strasbourg je sudjelovanje u javnoj raspravi Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava o predmetu Kurić i drugi protiv Slovenije koja je bila 6. 7. 2011. godine. Sedmočlano vijeće Evropskog suda 13. 7. 2010. godine donijelo je odluku da je Republika Slovenija zbog višegodišnjeg neizvršenja odluke Ustavnog suda kršila članak 8. i članak 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (oni štite pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života te pravo na djelotvorno pravno sredstvo). Vlada Republike Slovenije je potom zahtijevala da odluku o predmetu donese Veliko vijeće, zato je Evropski sud sazvao javnu raspravu na kojoj će sudjelovati odvjetnici tužitelja, tužitelji, izbrisani i drugi pojedinci koji su doprinijeli sastavljanju zahtjeva Evropskom sudu te pravnice u Mirovnom institutu, novinari i fotoreporteri. Odlazak tužitelja te drugih izbrisanih i njihovih pristalica na sudsku raspravu u Strasbourg organizira Mirovni institut.

Razgovor u povodu objavljivanja knjige Mirovnog instituta
24. februar 2011, Cankarjev dom, Ljubljana

Fotografija: Borut Krajnc

Knjiga Mirovnog instituta pod naslovom »Ožiljci brisanja. Doprinos kritičnom razumijevanju brisanja iz registra stalnog stanovništva Republike Slovenije« je na slovenskom jeziku objavljena 2010. godine. Godinu dana poslije predstavljamo engleski prijevod knjige koja je rezultat rada sedam autorica. Brisanje je u knjizi smješteno u različite kontekste – ekonomske i političke tranzicije, uspostave zajedničke evropske migracijske politike, zaštite ljudskih prava, zdravstvenih poteškoća, uspostave nacionalne države, jezičkih prava i emancipacijskih pokreta. Smještajući brisanje iz registra stalnog stanovništva u različite kontekste autorice pokušavaju doprinijeti širem razumijevanju tog protuzakonitog oduzimanja pravnog statusa. Knjiga je posvećena Aleksandru Todoroviću zbog njegovog neprocjenjivog doprinosa borbi za prava izbrisanih stanovnika.

Ožiljci brisanja, razgovor u povodu objavljivanja knjige Mirovnog instituta (na engleskom jeziku)

Razgovor u povodu objavljivanja knjige Mirovnog instituta
25. februar 2010, Cankarjev dom, Ljubljana

Knjiga Mirovnog instituta pod naslovom »Ožiljci brisanja. Doprinos kritičnom razumijevanju brisanja iz registra stalnog stanovništva Republike Slovenije« zajedničko je djelo sedam autorica. Brisanje je u knjizi smješteno u različite kontekste – ekonomske i političke tranzicije, uspostave zajedničke evropske migracijske politike, zaštite ljudskih prava, zdravstvenih poteškoća, uspostave nacionalne države, jezičkih prava i emancipacijskih pokreta. Smještajući brisanje iz registra stalnog stanovništva u različite kontekste autorice pokušavaju doprinijeti širem razumijevanju tog protuzakonitog oduzimanja pravnog statusa. Knjiga je posvećena Aleksandru Todoroviću zbog njegovog neprocjenjivog doprinosa borbi za prava izbrisanih stanovnika.

Prezentacija knjige »Ožiljci brisanja« | Foto: Jaka Adamič

Konferencija 
3. i 4. decembar 2008, Mestni muzej, Ljubljana

Fotografija: Mirovni inštitut

26. februara 1992. su vlasti 18.305 stanovnika Slovenije, u većini tadašnjih državljana jedne od republika nekadašnje Jugoslavije, protuzakonito izbrisale iz registra stalnog stanovništva Republike Slovenije, zbog čega su ostali bez bilo kakvog pravnoga statusa. Budući da nisu zatražili slovensko državljanstvo, kod vlasti su bili prepoznati kao nelojalni novoj mladoj nacionalnoj državi. Unatoč odlukama Ustavnog suda, brisanje sve do danas nije bilo pravno riješeno, a predstavnici države nisu se ispričali zbog počinjenog nedjela. Mada je mnogo izbrisanih tijekom godina uspjelo urediti svoj pravni status v Sloveniji, ostaju iskustva deportacija, samoubojstava, gubitka zaposlenja, stanova, članova porodice i partnera, prijatelja, zdravstvenih osiguranja i mirovina. 2008. godine još barem 4000 ljudi nije imalo uređen pravni status u Sloveniji, mnogi među njima su raseljeni po nekadašnjim jugoslavenskim republikama, Evropi i po svijetu. Pravna i politička borba aktivista i nekih nevladinih organizacija u potporu izbrisanim već godinama je vrlo snažna, ali unatoč tome brisanje ostaje mrlja na pravnoj i političkoj slici Slovenije.

Na konferenciji sudjeluju: Lev Kreft, Jelka Zorn, Matevž Krivic, Ljubo Bavcon, Dragica Wedam Lukić, Andraž Teršek, Uršula Lipovec Čebron, Neža Kogovšek, Aleksandar Todorović te drugi istraživači, pravnici, sociolozi, politolozi i aktivisti, predstavnici Mirovnog instituta, Amnesty International Slovenije, PIC-a, izbrisani te gosti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Okrugli stol (u okviru Tjedna izbrisanih)
28. februar 2008, KUD France Prešeren, Ljubljana

Antifašistički protest, 26. april 2006 |Foto: Dare Čekeliš

Mirovni institut i društvo Civilna inicijativa izbrisanih aktivista su u okviru Tjedna izbrisanih organizirali okrugli stol pod naslovom »Mediji o izbrisanima«. Gosti okruglog stola – Igor Mekina (Dnevnik), Gojko Bervar (Radio Slovenija), Siniša Gačić (TV Slovenija), Alenka Arko (POP TV) i Igor Kocijančič – razmišljali su o izvještavanju slovenskih i stranih medija o brisanju. Koji mediji i na koji način su prvi počeli izvještavati o brisanju i u kakvim okolnostima? Kako su informacije o brisanju dolazile u medije i s kakvim poteškoćama su se susretali novinari, koji su o tome izvještavali? Kako su mediji doprinijeli formiranju javnog diskursa o brisanju? Kako je s izvještavanjem o brisanju danas? To su neka od pitanja, na koja su pokušali pronaći odgovore. Zanimala nas je i slika u javnosti, koja je nastala o izbrisanima na osnovi izvještaja u medijima te kako se je tijekom godina ta slika mijenjala.

25. februar 2008, Slovenski gledališki muzej, Ljubljana

26. februara 2008. godine je prošlo šesnaest godina od protuzakonitog brisanja iz registra stalnog stanovništva Republike Slovenije. Tom prilikom je grupa nevladinih organizacija i aktivista pripremila niz medijskih, akademskih i kulturnih događaja, koji su se odvili u okviru tradicionalnog Tjedna izbrisanih.

Skup u Gorici, 18. mart 2006 | Foto: Dare Čekeliš

Na konferenciji za tisak 25. februara su organizatori (Amnesty International Slovenije, Civilna inicijativa izbrisanih aktivista, Mirovni institut, Pravno-informacijski centar – PIC, Socijalni centar Rog) predstavili program Tjedna izbrisanih i aktualno događanje u vezi s brisanjem (prijedlog ustavnog zakona, tužba pred Evropskim sudom za ljudska prava te pravne i druge probleme, s kojima se svakodnevno susreću izbrisani, mnogi među njima još uvijek bez bilo kakvog statusa).

*Amnesty International Slovenije, Civilna iniciativa izbrisanih aktivistov, Mirovni inštitut, Pravno-informacijski center – PIC, Socialni center Rog

25. februar 2008, Slovenski gledališki muzej, Ljubljana

Fotografija: Dare Čekeliš

Amnesty International Slovenije, Pravno-informacijski centar nevladinih organizacija – PIC i Mirovni institut v okviru Tjedna izbrisanih organiziraju susret sa predstavnicima stranih veleposlanstava u Sloveniji, kako bi ih informirali o položaju izbrisanih. Radni jezik susreta bit će engleski.