U zadnje vrijeme nam se obratilo puno ljudi sa pitanjima u vezi uređivanja pravnog statusa izbrisanih u Sloveniji i prava do odštete, zato ovdje još jedanput objavljujemo odgovore na često postavljana pitanja.

Uređivanje statusa

Trenutno nema pravnog sredstva za uređenje statusa izbrisanih u Sloveniji, jer je zadnji važeći zakon (ZUSDDD-B) prestao vrijediti 24. 7. 2013. To znači da su svi izbrisani imali mogućnost uložiti molbu za izdavanje dozvole za stalni boravak samo do 24.7.2013. Oni koji su taj rok propustili sada nemaju mogućnost uređivanja dozvole za stalni boravak na podlozi posebnog zakona za izbrisane (ZUSDDD-B). Trenutno postoje samo pravne mogućnosti prema Zakonu o strancima, odnosno pod jednakim uvjetima koji vrijede za sve strance, pri čemu treba prvo urediti dozvolu za privremeni boravak, a tek potom (u slučaju ispunjavanja uvjeta) je moguće urediti dozvolu za stalni boravak.

Što se događa ukoliko izbrisani molbu na podlozi ZUSDDD-B ulože usprkos isteku roka:
Nekolicina nas je obavijestila da su molbu uložili po 24. 7. 2013. (po isteku roka), upravne jedinice su molbu zaprimile, strankama izdale naloge za plaćanje upravne takse, koja u tom postupku iznosi oko 95 eur, istovremeno stranke obavijestile da se njihove molbe neće obrađivati jer su uložene po isteku spomenutog roka. Izbrisanim zato savjetujemo da molbe na podlozi ZUSDDD-B ne podnose.

Odštete

Dana 21. 11. 2013. je potvrđen Zakon o vraćanju štete osobama koje su izbrisane iz registra stalnog stanovništva (ZPŠOIRSP), međutim, on se počeo koristiti tek 18. 6. 2014. To znači da do 18. 6. 2014 izbrisani, koji prema tom zakonu imaju pravo do odštete, ne mogu uložiti zahtjev za odštetu.

Od 18. 6. 2014. do 18. 6. 2017. (zakon određuje rok od 3 godine) izbrisani koji na podlozi tog zakona imaju pravo na odštetu, mogu na upravnim jedinicama uložiti zahtjev za odštetu. Izbrisani, koji na dan 18. 6. 2014. imaju uložen zahtjev za izdavanje stalnog bivanja ili za prijem u slovensko državljanstvo, a njihovi zahtjevi rješeni tek po 18.6.2014. moći će odštetu zamoliti u roku od tri godine po pridobivanju dozvole za stalni boravak odnosno državljanstva.

Po tom zakonu do odštete nemaju pravo svi izbrisani, već samo oni sa uređenim statusom u Sloveniji (s dozvolom za stalni boravak ili državljanstvom) i oni koji su za dozvolu za stalni boravak ili državljanstvo zamolili po brisanju i pred prihvaćanjem zakona namijenjenom uređivanju statusa izbrisanih godine 2010. (ZUSDDD-B), ali je nisu dobili (njihova molba je bila odbijena, odbačena ili postupak zaustavljen), a po obnovljenom zakonodavstvu iz godine 2010. je nisu zahtjevali.

To znači da osoba koja je molbu za stalni boravak već uložila i bila odbijena, a onda je prema zadnjem važećem zakonu ZUSDDD-B molbu uložila još jedanput i bila opet odbijena, nema pravo do odštete. Istovremeno zakon za tu grupu koja ima pravo na odštetu postavlja dodatni uvjet – ispuniti moraju uvjet stvarnog života u Republici Sloveniji u periodu od izbrisa do pravomoćnosti odluke o odbijanju, odbacivanju, odnosno odluke o zaustavljanju postupka. Ta grupa koja ima pravo na odštetu će morati dokazati da su u Sloveniji zaista živjeli, slično kako je to bilo potrebno dokazati u postupcima uređivanja statusa prema ZUSDDD-B (što se u praksi pokazalo za vrlo problematično).

Do odštete, dakle prema tom zakonu neće imati pravo oni izbrisani, koji po brisanju svoj status u Sloveniji nisu uređivali (nisu uložili molbu za stalni boravak ili državljanstvo) i oni koji su molbu za izdavanje dozvole za stalni boravak uložili prema zadnjem važećem zakonu (ZUSDDD-B) iz 2010. godine i bili odbijeni. Isto tako prema tom zakonu djeca ili rodbina izbrisanih nemaju pravo na odštete preminulih izbrisanih.